Kršni i stasiti Šibenčani

Istraživanja povijesnih putopisa

U 19. stoljeću područje Šibensko-kninske županije je još bilo neistraženo i nepristupačno, te je držalo stoljetnu granicu prema Osmanskom carstvu. Usprkos tome, glas o nevjerojatnim prirodnim i kulturnim bogatstvima se brzo širio, kao i o nevjerojatno korpulentnim domaćinima.

Stoga je bilo interesantno posegnuti u povijesnu literaturu koja potkrepljuje fenomen rađanja velikih beba na području Šibensko-kninske županije.

Kroz 19. stoljeće našu su obalu počeli otkrivati strani putopisci, mahom iz Engleske. Šibensko-kninska županija, putnicima i putopiscima je bila posebno privlačna. U ta davna vremena turizam se baš i nije spominjao, no putnika ni tada nije nedostajalo, a pravi razlog da se neki kraj obiđe, uostalom, kao i danas, bila je vrijedna spomenička baština i neokrnjena i začudna priroda. 

Kršni domaćini – „kao od gore odvaljeni“

Knjiga "Tu gdje istok susreće zapad - engleski putopisci 19. stoljeća o Šibeniku i okolici" autora Marinka Šiška kompilira putopise šestorice pisaca i prijevode određenih poglavlja iz njihovih djela koji se odnose na Šibenik. 
To su: John Gardner Wilkinson, Andrew Archibald Paton, William Frederick Wingfield, John Mason Neale, Thomas Graham Jackson i putopisac od kojeg imamo samo inicijale – R. H. R.

Engleski putopisci nisu ostali ravnodušni prema ljepotama šibenske katedrale i rijeke Krke. Pozornost su im još privukli i ondašnji jelovnici, običaji i narodne nošnje, a bez komentara nisu mogli proći ni njihovi kršni i stasiti domaćini. 

Između sadržaja koje putopisi pokrivaju, itekako su interesantni opisi interakcije s lokalnim stanovništvom, kao i opisi njihovog izgleda. 
Svi su fascinirani fizionomijom i stasitošću ovdašnjih stanovnika i pišu kako su krupni i jaki.
Još jedan citat navodi da su "svi putopisci bili impresionirani visinom i stasitošću Dalmatinaca koje su susreli". Konkretno, Andrew A. Paton u svom putopisu navodi svog suputnika u kočiji, "čovjek visokog stasa, kao od gore odvaljen, potamnio od sunca, samosvjesnog držanja i venecijanskog naglaska - pravi Dalmatinac" što je samo jedan od sličnih opisa.

Osvještavanje svojih bogatstava

Kao što ovom inicijativom se želi podići svijest o važnosti našeg krajolika koji je svojom plodnom prirodom te obiljem vode i sunca nas obdario zdravljem, pa posljedično i ovom pojavom rađanja velikih beba i odrastanjem u kršne i visoke ljude, tako je isto bitno podići svijest o tome kako su nas nekada percipirali drugi narodi i kakav su glas širili o ovom kraju. 

U doba kada se tehnologija i njen razvoj jedva naslućuje u dalekoj budućnosti, kada nije bilo povezanosti bez koje danas ne možemo zamisliti svoj život, i tada je glas o ovom prostoru našao način da se probije na međunarodnu scenu. A Krka je i tada fascinirala posjetitelje, utaživala njihovu žeđ, i danas nas svojom hukom podsjeća da vrijeme teče vodom na neki drugi način nego što se nama čini.

Čuvajmo tekovinu svoje vode, u kojoj se ogleda i naša povijest.

Izvor: 
"Tu gdje istok susreće zapad - engleski putopisci 19. stoljeća o Šibeniku i okolici"
Matica hrvatska, Šibenik - Skradin 2019.