Šibenske bebe najveće u Europi, druge u svijetu

Svjetlo dana ugledala su zaboravljena istraživanja dvojice liječnika ginekologa, profesora Frane Mikulandre iz šibenske bolnice i docenta Eugenia Stoinija iz kninske.

Makrosomna djeca

Veličina šibenskih beba je još 80-ih godina prošlog stoljeća zaintrigirala struku, pa su tako 90-ih počela egzaktna mjerenja i praćenja ovog fenomena, koji se u medicini naziva makrosomnom djecom (djeca teža od 4 kilograma pri rođenju). 
Pojava  velike učestalosti rađanja makrosomne djece u Šibensko-kninskoj županiji 90-ih godina prošlog stoljeća, bila je predmetom posebnog interesa i  istraživanja dvojice kolega, profesora Frane Mikulandra i docenta Stoinija.
Rezultati njihovih istraživanja su pokazali da, dok je učestalost rađanja makrosomne djece u svijetu tek 3,4 - 12,9%, u Šibensko-kninskoj županiji taj broj doseže 19,4% za istraživano razdoblje od 1984. do 1994. godine, a neke godine posebice odskaču, poput 1990. kada je taj postotak iznosio čak 26,4%!

Pokrenuta znanstveno – istraživačka jedinica

Toliko odstupanje, koje podrazumijeva da čak svako peto dijete rođeno u Šibensko-kninskoj županiji pripada makrosomnoj skupini, je bilo povod da tadašnji ministar znanosti Flego odobri uspostavu posebne Znanstveno-istraživačke jedinice i stručne knjižnice pri Općoj bolnici Šibenik. 
Nažalost, po smrti profesora Mikulandre čija je inicijativa njeno osnivanje i omogućila, takva jedinica je trajno ukinuta. 
Istraživanja koja su proveli prof. Frane Mikulandra i docent Stoini su pokazala da su šibenske bebe najveće u Hrvatskoj i u Europi, te druge po veličini u cijelom svijetu.

Šibenske bebe druge na cijelom svijetu

Prema riječima docenta Stoinija, najveće na svijetu su bile bebe koje su potekle iz skupine indijskog plemena Cherokee, a potom naše iz Šibensko–kninske županije. U radnoj verziji istraživanja kolege su koristile naziv za šibensku makrosomnu djecu Dinaridi, kao potomci plemena koje nastanjuje dinarsko područje. 
Među razlozima pojave ovog odstupanja u porodnoj težini se između ostalih navode i kvaliteta života, zemlje i pitke vode, ono što čini bujajući ambijent u kojem se rađaju mali divovi Šibensko–kninske županije.
Ovaj fenomen nije prestao zanimati struku i kasnije, a ona je i tema doktorske dizertacije dr. Mile Periše iz 1999. godine.
Iako navedeno istraživanje nije u to doba dovršeno, ipak je pokrilo analizu čimbenika koji utječu na pojavu makrosomije koja se prepoznaje kao karakteristična za ovo područje. Tijekom njegova trajanja je došlo do zaključaka povezanih sa socio-ekonomskim faktorima, ali i s pogodnostima samog podneblja gdje se bebe rađaju. Tako se istaknulo da broj sunčanih sati, kvaliteta ishrane te kvaliteta vode ovog kraja igraju važnu ulogu u začudnoj pojavi rađanja velikih beba.

Skupa s istraživanjem, i priča o šibenskim bebama ostaje sakrivena i neispričana. Mali divovi su čekali trenutak da se za njih sazna.